Američki predsjednik potvrdio UVOĐENJE CARINA EU I MEKSIKU OD 1. AVGUSTA: Evo šta to znači i kakve će biti posljedice

Izvor: Centralni Portal

Pregled dana, Ekonomija 13.07.2025, 12:13

Predsjednik Amerike Donald Tramp potvrdio je uvođenje carina od 1. avgusta za Meksiko i EU.

Američki predsjednik potvrdio UVOĐENJE CARINA EU I MEKSIKU OD 1. AVGUSTA: Evo šta to znači i kakve će biti posljedice
Foto: Printscreen

Nakon njegove objave uslijedile su brojne reakcije iz zemalja EU. Stručnjaci smatraju da posljedice po industriju mogu biti alarmantne.

Premijerka Meloni uvjerena je da je moguće postići pošten sporazum o carinama između Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država, navodi se u saopštenju kabineta premijera.

“Alarmantan signal za industriju “

Najava predjsednika Trampa predstavlja alarmantan signal za industriju sa obje strane Atlantika, izjavio je član Izvršnog odbora BDI Volfgang Nidermark.

BDI je pozvao njemačku vladu, Evropsku komisiju i američku administraciju da što prije pristupe objektivnom dijalogu i pronađu rješenja kako bi se izbjegla dalja eskalacija.

Ranije danas, Tramp je saopštio da će od 1. avgusta stupiti na snagu carine u visini od 30 odsto na svu robu koja se uvozi iz zemalja Evropske unije, odnosno Meksika u Sjedinjene Države.

On je na svom nalogu na mreži Truth Social objavio kopije pisama koja je poslao predsjednici Evropske komisije Ursuli fon der Lajen i predsjednici Meksika Klaudiji Šajnbaum.

Prethodno je neimenovani evropski diplomata potvrdio da se Evropska unija priprema za mogući prijem Trampovog pisma u kojem će najaviti carine.

Šta je carina?

Carine su granični porezi koji se naplaćuju na uvoz robe iz stranih zemalja. Uvoznici ih plaćaju prilikom ulaska u carinsku službu zemlje ili bloka koji ih uvodi.

Ove takse se obično obračunavaju kao procenat vrijednosti proizvoda. Na primer, carina od 10% na proizvod vrijedan 100 funti iznosila bi 10 funti prilikom njegovog ulaska u zemlju.

Osim gotovih proizvoda, carine se naplaćuju i na komponente i sirovine, što značajno povećava troškove proizvodnje – posebno u svijetu složenih lanaca snabdjevanja, gdje se granice prelaze više puta. Prema podacima Centra za strateške i međunarodne studije (Center for Strategic and International Studies), delovi poput motora, mjenjača i drugih automobilskih komponenti mogu preći granicu između SAD i Kanade ili SAD i Meksika i do sedam ili osam puta.

Carine povećavaju cenu uvezene robe za preduzeća i potrošače

Pošto služe kao barijera trgovini, carine povećavaju cijenu uvezene robe za preduzeća i potrošače. Američka banka JP Morgan procjenjuje da bi carine od 25% povećale cijenu novih automobila za 4.000 dolara (3.092 funte).

Carine podstiču kupovinu domaćih proizvoda, gdje je to moguće. Zemlje takođe mogu koristiti necarinske barijere za trgovinu, uključujući uvozne kvote, licence i dozvole, propise, bezbjednosne standarde i granične provere.

Uvođenje carina od strane jedne zemlje često može dovesti do ciklusa odmazde ili čak do potpunog trgovinskog rata. One se često koriste zajedno sa drugim političkim alatima kao sredstvo pregovora između zemalja, utičući na mnogo više od samih ekonomskih ishoda.

Kakav bi mogao biti efekat?

Dodatne troškove carina obično snose krajnji potrošači, što znači da će Trampovi planovi verovatno povećati troškove života u SAD. Najveći strah je da bi ometanje trgovine moglo usporiti globalni ekonomski rast i podstaći inflaciju.

Čak i prije uvođenja novih carina u SAD, sama prijetnja njima uzdrmala je globalna finansijska tržišta i umanjila poverenje preduzeća i potrošača. To negativno utiče na potrošnju domaćinstava i poslovna ulaganja.

Troškovi zaduživanja naglo su porasli za vlade širom svijeta. Za zemlje sa već visokim nivoima duga nakon niza kriza od finansijske krize 2008. godine, ovo je dodatno povećalo pritisak na uravnoteženje budžeta i izazvalo političke probleme.

Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) ranije je je upozorila da bi, u scenariju u kojem bi SAD i svi njihovi trgovinski partneri trajno povećali carinske stope za dodatnih 10 procentnih poena, globalna proizvodnja mogla pasti za oko 0,3% u trećoj godini nakon njihovog uvođenja. Globalna inflacija mogla bi porasti za 0,4 procentna poena godišnje u prosjeku tokom prve tri godine, navodi OECD, prenosi Blic.

 


Podijelite vijest: