Izborna drama u Poljskoj: 50.000 žalbi, optužbe za špijunažu, prijetnje građanskim ratom

Foto: Printscreen

Vođa opozicione stranke Pravo i pravda (PiS) Jaroslav Kačinjski mobiliše svoje pristalice za oštru konfrontaciju s proevropskom vladom lijevog centra na čijem je čelu Donald Tusk. Cilj PiS-a: zajedno s predsjednikom Navrockim srušiti vladu i najkasnije poslije narednih parlamentarnih izbora 2027. godine ponovo preuzeti vlast.

Međutim, pobjedničko raspoloženje desnih konzervativaca ima i gorak ukus: poljski Vrhovni sud preplavljen je žalbama na izbore – prema riječima predsjednice suda Malgožate Manovske, do sada je podneseno više od 50.000 žalbi. A očekuje se još čitava gomila pritužbi, kako piše Dojče Vele.

U tim žalbama se navodi da je prilikom prebrojavanja glasova u izbornim komisijama došlo do nepravilnosti – na štetu proevropskog kandidata Rafala Tšaskovskog.

Na prvom javnom stranačkom skupu PiS-a nakon izbora, Kačinjski je u nedjelju optužio vladajuću koaliciju da želi dovesti u pitanje izborni rezultat. “Nećemo tolerisati takvu prevaru, nećemo dozvoliti da nam ukradu izbore”, rekao je Kačinjski.

Tusk traži razjašnjenje

Navrocki je pobijedio u drugom krugu izbora 1. juna 2025. godine s tijesnom razlikom od 51 prema 49 odsto. Budući predsjednik je poručio premijeru Tusku: “Novi predsjednik neće dozvoliti da Poljska bude lišena svoje demokratije i slobode izbora predsjednika.” Četrdesetdvogodišnji istoričar pozvao je Tuska da “odustane od histeričnih reakcija i prestane uništavati poljsku demokratiju”. Navrocki bi trebalo da preuzme dužnost 6. avgusta.

Tusk je u početku vrlo suzdržano reagovao na izvještaje o nepravilnostima. Na društvenim mrežama odmah nakon drugog kruga izbora pojavile su se informacije da je u izbornim okruzima gdje je liberalni kandidat Rafal Tšaskovski imao jasnu prednost u prvom krugu, u drugom iznenada vodio Navrocki.

Pošto su Tusk i drugi vodeći političari njegove Građanske platforme (PO) ćutali o optužbama, poslanik PO-a Roman Giertih preuzeo je inicijativu. Objavio je obrazac na internetu koji su građani koji žele da podnesu žalbu mogli jednostavno popuniti. “To je bila izborna prevara”, izjavio je ovaj advokat, jedan od najžešćih protivnika PiS-a. Kako bi ga kompromitovala, desničarska TV stanica TV Republika danima emituje snimke njegovih privatnih telefonskih razgovora, koji su vjerovatno prisluškivani špijunskim softverom Pegaz.

Sukob s Dudom

U međuvremenu je Tusk promijenio ton. Prošle sedmice je došlo do sukoba između njega i dosadašnjeg predsjednika Andžeja Dude na sjednici Savjeta za nacionalnu bezbjednost. Duda dolazi iz istog političkog tabora kao i Navrocki. I na mreži X, Tusk i Duda razmijenili su oštre riječi.

“Zar vas ne zanima, čisto ljudski, kako izgleda stvarni izborni rezultat? Sigurno vas zanima. Poznato je da se pošteni nemaju čega plašiti”, napisao je Tusk Dudi, Kačinjskom i Navrockom.

“Gospodin Tusk i njegovi saradnici ne mogu da se pomire s porazom”, odgovorio je Duda. “Nisam znatiželjan oko izbornog rezultata jer ga već znam. Državna izborna komisija ga je odavno objavila”, uzvratio je i naglasio da je Navrocki pobijedio s razlikom od skoro 370.000 glasova.

Vlada ne traži ponovno prebrojavanje

Od više od 50.000 pisanih žalbi, Vrhovni sud je do sada registrovao oko 10.000. U 13 slučajeva naloženo je ponovno prebrojavanje, pri čemu su u 11 izbornih okruga otkrivene greške. Uglavnom su glasovi za Tšaskovskog pripisani njegovom protivniku ili su imena kandidata zamijenjena u zapisnicima. U jednom slučaju Državno tužilaštvo je pokrenulo postupak.

“Ne osporavamo izborni rezultat. Želimo samo da razjasnimo sve problematične slučajeve”, naglasio je portparol vlade Adam Šlapka. Mnogi predstavnici vladajuće koalicije, među njima i potpredsjednik vlade Vladislav Kosinjak-Kamiš, smatraju da razmjere nepravilnosti ne predstavljaju razlog za dovođenje u pitanje Navrockijeve pobjede. “Nijedan lider koalicionih stranaka nije zatražio ponovno prebrojavanje svih glasova”, rekao je predsjednik Nove ljevice Vlodžimež Čaržasti u utorak nakon sastanka koalicionih partnera.

Vrhovni sud ima rok do 2. jula

Vrhovni sud ima rok do 2. jula da razmotri izborne žalbe. Trideset dana nakon izbora sudije moraju donijeti odluku o regularnosti izbora. Za petak, 27. juna 2025, zakazane su dvije sjednice Vrhovnog suda. S obzirom na veliki broj žalbi, to vjerovatno neće biti dovoljno, procjenjuje bivši šef izborne komisije Vojćeh Hermelinski.

Ali ni presuda Vrhovnog suda vjerovatno neće okončati spor. O regularnosti izbora odlučivaće Odjeljenje za vanredni nadzor i javna pitanja – tijelo koje je osnovao PiS, a koje ni Sud pravde EU-a ni Evropski sud za ljudska prava ne priznaju kao nezavisno i nepristrasno sudsko tijelo. “Poljsko pravosuđe je potpuni haos”, priznaje predsjednica Vrhovnog suda Manovska, prenosi Dojče Vele.

‘Prijeti čak i građanski rat‘

“Ne tvrdim da su predsjednički izbori bili namješteni. Međutim, u raspravi o rezultatu ima toliko upitnika da ponovno prebrojavanje svih glasova iz drugog kruga postaje stvar državnog interesa”, komentariše Bartoš Vjelinski, publicista lista “Gazeta Viborča”.

Politički analitičar Antoni Dudek upozorava vladin tabor da ne forsira “mit o namještenim izborima”. Taj mit bio bi izuzetno opasan za stabilnost poljske države i mogao bi dovesti do nasilja, pa čak i građanskog rata, rekao je Dudek u ponedjeljak za televiziju Polsat.

Holovnija poziva na smirenje

Predsjednik parlamenta Šimon Holovnija u međuvremenu pokušava da smiri situaciju. “Ako Vrhovni sud proglasi izbore važećim, sazvaću Nacionalnu skupštinu za 6. avgust kako bi Karol Navrocki položio zakletvu”, saopštio je Holovnija u utorak, 24. juna 2025.