“Klimatski bič” – iz suše u poplavu: “Svijet nije spreman za ovakve promjene”

Foto: Printscreen

Istraživanje pokazuje da ovi ekstremni događaji postaju učestaliji, traju duže i imaju ozbiljnije posljedice, pri čemu su prošlogodišnje vrijednosti bile dvostruko više u odnosu na prosječan period od 2003. do 2020. godine.

Neviđen skok

Stručnjaci priznaju da nisu predvidjeli ovakav stepen porasta. Kažu da su i iznenađeni i uznemireni najnovijim podacima sa NASA satelita GRACE, koji prati promjene u životnoj sredini širom planete. Klimatske promjene su, kako navode, najvjerovatniji uzrok ovog trenda – iako su ekstremi porasli čak brže nego globalna temperatura.

Naučna upozorenja

Stručnjak iz britanskog Meteorološkog zavoda (Met Office) izjavio je da je ovakav porast ekstrema dugo bio predviđan, ali da se sada jasno vidi u praksi. Upozorava da ljudi nisu spremni za ovakve vremenske nepogode, koje prevazilaze dosadašnja iskustva.

Podaci još nisu prošli recenzentski proces, a istraživači ističu da će biti potrebno još najmanje 10 godina podataka kako bi se ovaj trend zvanično potvrdio.

Ko stoji iza podataka?

Podatke je djelimično pripremila dr Bailing Li iz Laboratorije za hidrološke nauke pri NASA Godard centru, u saradnji sa Univerzitetom Merilenda. Ona je za britanski Guardian izjavila:

“Još ne možemo dokazati uzročno-posljedičnu vezu – za to nam treba mnogo duži vremenski niz. Teško je tačno reći šta se dešava, ali sve upućuje na globalno zagrijavanje kao pokretač. Sve više vidimo ekstremne događaje širom svijeta, i to je svakako alarmantno.”

Njen kolega, dr Matthew Rodell, šef hidroloških nauka u Godard centru, dodaje da iako podacima treba pristupiti oprezno, on lično osjeća zabrinutost zbog očiglednog ubrzanja destruktivnih trendova:

“Iskreno – ovo je zastrašujuće.”

Način mjerenja

Rani dio NASA istraživanja objavljen je u časopisu Nature Water još 2023. godine. Naučnici su koristili posebnu matematičku formulu da izračunaju ukupni uticaj vremenskog događaja — uzimajući u obzir veličinu pogođene površine, trajanje i intenzitet vlage (ili suše).

Studija je upozorila da će poremećaji u vodenim sistemima biti jedna od najznačajnijih posljedica klimatske krize.

Klimatska veza

Rezultati pokazuju da je intenzitet ekstrema u snažnoj korelaciji sa prosječnom globalnom temperaturom, više nego s El Niñom ili drugim klimatskim pokazateljima. To znači da će nastavak globalnog zagrijavanja vjerovatno izazvati još češće, jače i dugotrajnije poplave i suše.

NASA je ažurirane podatke obradila na zahtjev istraživačke organizacije Global Water Intelligence sa sjedištem u Oksfordu. Direktor te organizacije, Christopher Gasson, upozorava:

“Vodosnabdijevanje se nalazi na prvoj liniji klimatskih udara – suočeno ili sa previše, ili sa premalo vode – ili s oba u kratkom roku. Većina vodoprivrednih preduzeća potpuno je nepripremljena za ono što dolazi. Ovo je ekstremno zabrinjavajuće. Potrebna su ogromna ulaganja.”

Šira upozorenja

Profesor Richard Betts, šef odseka za posljedice klimatskih promjena u Met Officeu i na Univerzitetu u Ekseteru, istakao je:

“Ovo je ozbiljan podsjetnik da toplija planeta znači žešće poplave i suše. To je davno predviđeno, ali se sada jasno dešava. Svijet nije spreman za ovakve promjene.”

Upozorio je i da su ljudi prilagodili način života prema klimi koju su njihovi preci poznavali, što ih čini ranjivim na nove ekstreme.

Dodaje da osim smanjenja emisija, svijet mora pohitno da se prilagodi novim klimatskim uslovima kako bi se umanjili budući udari.

“Klimatski bič” – iz suše u poplavu

Organizacija WaterAid navodi da su iznenadne promjene – iz suše u poplavu, iz vrućine u hladnoću – razorile živote miliona ljudi širom svijeta. Ovakvi “klimatski bičevi” nanose više štete nego izolovani događaji.

Kraljevsko meteorološko društvo upozorava da takvi prelazi remete poljoprivredu, infrastrukturu, biodiverzitet i zdravlje.

Asher Minns iz Tyndall centra sa Univerziteta Istočna Anglija potvrđuje da i njihove još neobjavljene studije za Veliku Britaniju bilježe sve više ovakvih pojava.

Šta nas čeka?

Svjetska meteorološka organizacija (WMO) procjenjuje da postoji 80% šanse da barem jedna od narednih pet godina obori rekord iz 2024. kao najtoplija godina ikada.

Očekuje se da će globalna temperatura nastaviti da raste, uz sve ozbiljnije posljedice po društva, ekonomije i održivi razjvoj.

Osiguravajuće kompanije su posebno pogođene – jer im se modeli baziraju na prošlim podacima, a novi ekstremi unose nepredvidivost koja može uzdrmati čitave sektore, prenosi B92.