Prirodne katastrofe povezane s klimatskim promjenama, kao što su kiša, suša i uragani, dovode do problema u pristupu čistoj vodi što se smatra glavnim razlogom za porast slučajeva kolere.
Siromaštvo i sukobi su takođe među ostalim faktorima koji dovode do širenja kolere više nego ikada, prema međunarodnim organizacijama.
Dvadeset šest država prijavilo je epidemiju kolere samo u prvih devet mjeseci 2022. godine, pokazuju podaci Svjetske zdravstvene organizacije.
Od 2017. do 2021. godine manje od 20 zemalja prijavilo je epidemiju kolere.
"Prosječna stopa smrtnosti prijavljena u 2021. gotovo se utrostručila u odnosu na pet prethodnih godina", rekao je Pilipe Barboza, koji vodi odjel WHO-a za koleru i epidemijske dijareje.
Kolera predstavlja veći rizik za poplavama pogođene Haiti i Pakistan, ratom razorenu Siriju i susjednu državu Liban.
VHO i partneri stvorili su međunarodnu zalihu vakcina protiv kolere, a prošle godine isporučeno je 27 miliona doza.
VHO navodi da se epidemija kolere može spriječiti osiguravanjem pristupa čistoj vodi i osnovnim sanitarnim i higijenskim uslovima. Potreban je i pojačan nadzor, pristup zdravstvenoj zaštiti i efektivno angažovanje zajednica.
Hit Nedjelje
Kaja Kalas: Stanje u svijetu takvo da je vrijeme da počnemo da pijemo
Popularno
Vjetar rušio stabla, u Orahovici podigao krov sportske dvorane
Riki Martin nastupio u Beogradu: latino energija na River Festu
Ombudsmanka za djecu na službeni put u Madrid povela i muža?
Ogrebao auto Banjalučanki pa ostavio bombone i poruku: “Nemam para”
Milan Savanović napustio Nebojšu Vukanovića i osuo paljbu po njemu
Pratite nas
Putem naših društvenih mreža
Provjerite stanje na graničnim prelazima
