Grenland i Kanada poručuju da nisu na prodaju, zašto Tramp pokušava da ih kupi?

Foto: Agencije

Međutim, posljednjih dana sugerisao je agresivniji pristup spoljnoj politici. Isprva se našalio o Kanadi kao dodatnoj saveznoj državi SAD. Zatim je zaprijetio povratkom kontrole nad Panamskim kanalom. Ponovno je izrazio želju iz svog prvog mandata za sticanjem autonomne danske teritorije Grenlanda, koji nije na prodaju.

Iako je malo vjerovatno da će SAD preuzeti kontrolu nad bilo kojim od ovih područja, takve izjave mogle bi ukazivati na to da Trampova vizija “Amerika na prvom mjestu” uključuje pokazivanje američke moći izvan njenih granica radi trgovinskih i bezbjednosnih interesa.

Panamski kanal u fokusu
Tramp je na konzervativnoj konferenciji u Arizoni izjavio da Panama naplaćuje američkim brodovima “smiješne, izrazito nepravedne” naknade za korištenje kanala. SAD su preuzele izgradnju kanala početkom 20. vijeka, ali su u potpunosti predale kontrolu Panami 1970-ih na temelju sporazuma.

Tramp je ove sedmice izjavio da će, ako “iskorištavanje” ne prestane, zahtijevati povratak kanala SAD – iako nije naveo na koji način. Dodao je da ne želi da Panamski kanal “padne u pogrešne ruke” te je posebno istakao Kinu, koja ima značajne interese u toj vodnoj ruti.

“Postoji stvaran interes američke nacionalne sigurnosti u kontroli neutralnosti kanala”, rekao je Will Freeman, stručnjak za Latinsku Ameriku pri Savjetu za spoljne odnose, komentarišući Trampove izjave.

Kina je, prema podacima, drugi najveći korisnik Panamskog kanala nakon SAD, a ima i velika ekonomska ulaganja u zemlji. Godine 2017. Panama je prekinula diplomatske veze s Tajvanom i priznala ga kao dio Kine, što je bio veliki uspjeh za Peking.

Freeman je istakao da je Panamski kanal ključan za američku trgovinu na Pacifiku, ali i za premještanje brodova i drugih resursa u slučaju vojnih sukoba s Kinom.

Trampove pritužbe na naknade za prevoz odražavaju njegove opšte stavove o nepravednom trgovinskom tretmanu SAD, kao i njegovo obećanje o velikom povećanju carina na strane proizvode, naročito one iz Kine.

Panamski predsjednik José Raúl Mulino odgovorio je izjavom kako kanal i okolno područje pripadaju Panami, a tako će i ostati.

Trampove ambicije za Grenland
Tokom vikenda Tramp je na društvenim mrežama izjavio kako SAD smatraju da su “posjedovanje i kontrola Grenlanda apsolutna nužnost” zbog nacionalne bezbjednosti i globalne slobode.

SAD već imaju Pituffik, svemirsku bazu, na Grenlandu. Teritorija je bogata prirodnim resursima, uključujući rijetke zemne minerale i naftu, te zauzima strateški položaj za trgovinu dok velike sile nastoje proširiti svoj uticaj u Arktičkom krugu.

Rusija posebno vidi tu regiju kao stratešku priliku. Tramp je još 2019. godine, tokom svog prvog mandata, predložio kupovinu Grenlanda, ali plan nije realizovan.

Premijer Grenlanda Múte B. Egede odgovorio je na njegove najnovije komentare: “Nismo na prodaju i nećemo biti na prodaju.”

Tramp je, međutim, nastavio isticati svoje izjave na društvenim mrežama. Na platformi Truth Social objavio je sliku američke zastave postavljene usred Panamskog kanala. Njegov sin Eric Trump na platformi X objavio je sliku koja prikazuje kako SAD u Amazonovu košaricu dodaju Grenland, Panamski kanal i Kanadu.

Povratak taktike moći
Trampova obećanja o iskorištavanju američke moći u svoju korist pomogla su mu u osvajanju dva predsjednička mandata.

Tokom prvog mandata koristio je sličnu taktiku prijetnji carinama i slanjem “naoružanih vojnika” kako bi natjerao Meksiko na pojačano provođenje mjera sigurnosti na američkoj granici.

Pred ulazak u svoj drugi mandat, koji započinje 20. januara, Tramp bi mogao primijeniti sličnu strategiju. I dok je ishod neizvjestan, Danska je izrazila spremnost za saradnju s njegovom administracijom.

Ujedno je najavila veliko povećanje izdataka za odbranu Grenlanda nekoliko sati nakon što je Tramp ponovio svoju želju za kupovinom te arktičke teritorije, prenosi index.hr.