Raste broj oboljelih od velikog kašlja u Srpskoj

Foto: Ilustracija

Ranko Škrbić, predsjednik Savjeta za zdravlje Republike Srpske, ranije je rekao da je veliki kašalj buknuo u cijelom regionu i da podaci govore da je uzrok samo neredovno vakcinisanje.

Škrbić je apelovao na roditelje da prate kalendar vakcinisanja koji je definisao Institut i da redovno vakcinišu djecu, jer veliki kašalj može da izazove fatalan ishod kod beba koje nisu stekle imunitet i ne mogu da iskašlju.

"Vakcine imamo, samo treba da se pridržavamo kalendara vakcinacija", kazao je tada Škrbić.

Jelena Đaković Dević, epidemiološkinja u Institutu za javno zdravstvo Republike Srpske, ranije je istakla za "Nezavisne novine" da se veliki kašalj prenosi kapljičnim putem, a prvi simptomi nastaju od sedam do deset dana nakon infekcije.

"U početku se bolest manifestuje simptomima prehlade, nakon čega kašalj postaje intenzivniji i javljaju se napadi kašlja uz karakteristično zacenjivanje, naročito u toku noći. Kod dojenčadi klinička slika nije tipična, može da se javi i prestanak disanja", rekla je Đaković Devićeva.

Pojasnila je da bolest može proći bez posljedica, ali mogu se javiti i komplikacije, kao što su upala pluća, upala srednjeg uha, krvarenja u različitim organima koja se javljaju usljed naprezanja, kao i konvulzije.

"Terapija je simptomatska i antibiotska. Najbolja zaštita od ove bolesti je redovna vakcinacija djece", ističe Đaković Devićeva.

Prema njenim riječima, u Republici Srpskoj vakcinacija protiv difterije, tetanusa i pertusisa (DiTePer) sprovodi se kod djece sa navršena dva mjeseca života davanjem tri doze vakcine protiv difterije, tetanusa i pertusisa u preporučenim razmacima.

"Prva revakcinacija protiv difterije, tetanusa i pertusisa se daje djeci sa navršenih 18 mjeseci, a druga revakcinacija kod djece uzrasta šest ili sedam godina prilikom upisa u osnovnu školu", dodala je ona.

Iz Instituta su, takođe, potvrdili da do sada nema prijavljenih slučajeva obolijevanja od morbila.