Finski model poreske transparentnosti moguć i u BiH?

Foto: Printscreen

Transparentnost je za BiH, nažalost, teška riječ, jer da se to poštuje, ne bi neprestano stizale poruke kako je sistem korumpiran, a demokratija na jako niskom nivou.

Ipak, kada bi bilo volje, ne postavlja se pitanje da li bi se i u BiH lako mogao sprovesti model u kome bi u svakom trenutku znali od čega žive oni koji predstavljaju građane i koje su oni birali, a onda se po takvom modelu ponašaju i sami građani.

Ono što svakako treba imati na umu, kada je u pitanju BiH, jesu rigorozni zakoni o zaštiti ličnih podataka, ali kako u razgovoru navode stručnjaci, sigurno je da postoje načini kojima bi se na transparentan način i po principu "crno na bijelo" prikazali svi izvori finansiranja, stečena imovina...

Admir Čavalić, ekonomista, podsjeća da je prije nekoliko godina BiH imala dan poreske slobode, gdje se računalo koliko bh. građani u prosjeku rade za sebe i za državu.

"Tada su istraživanja određenih organizacija civilnog društva pokazala da otprilike pola godine radimo za sebe i porodicu, a pola godine za državu. Ovaj dan porezne transparentnosti bi se mogao fokusirati na pojedinačne porezne obveznike i mogao bi se pratiti spram navedenog i neki odnos ličnih primanja i slično", kaže on.

Ono što je još uvijek nepoznanica kada govorimo o BiH, dodaje Čavalić, jeste i to da li je svim građanima jasan fiskalni okvir koji je ovdje na snazi.

"Odnosno, da li su građani svjesni koliko plate, prije svega poreza na rad, poreza na potrošnju, a svakako poreza i na kapital i na imovinu, jer su to stubovi našeg fiskalnog sistema. Bilo bi dosta jasnije, bolje i transparentnije da sami građani imaju apsolutni uvid u neto i bruto odnose, ili bi čak bilo bolje da na početku mjeseca dobiju bruto, a da onda na kraju mjeseca moraju da vrate razliku, tek bi tada razumjeli koliko mnogo novca ide na poreze", smatra Čavalić.

Da finski model za BiH izgleda kao dalek i nedostižan san, uvjerena je i Tanja Topić, analitičarka iz Banjaluke, koja ističe da BiH prvo mora da učini "pionirski korak kada je riječ o poreskoj kulturi i transparentnosti".

"Potrebno je osvijestiti građane da shvate koliko je važno da su oni kao poreski obveznici ti koji imaju pravo da znaju kako se troši njihov novac, a potom da izbjegavanje plaćanja poreza znači smanjenje kvaliteta usluga u zdravstvu, loš kvalitet obrazovanja, nizak nivo ulaganja u kulturu", kazala je Topićeva.

Ona navodi da je BiH država u kojoj vrijedi paradigma prema kojoj se traže načini izbjegavanja plaćanja poreza, te nepotističkih i klijentelističkih sprega koje pogoduju onima koji narušavaju javni, radi ličnog ili parcijalnog interesa.

"Političari u BiH su majstori u skrivanju onog što posjeduju, čime generiraju loš model, prema kojem su samo sitne ribe u obavezi prijaviti svaki cent, dok se njima velikodušno praštaju porezi na imovinu. Imamo i jedan zanimljiv sindrom u naših političara, a to je da često 'zaborave' prijaviti što imaju ili pak ne misle da su obavezni bilo kome polagati račune", naglašava Topićeva za "Nezavisne novine".

Srđan Traljić, iz Transparency Internationala u BiH, kaže da bi za BiH na prvom mjestu bilo važno da imamo javnu i transparentnu kontrolu imovine nosilaca javnih, ali i pravosudnih funkcija.

"Transparency International godinama ukazuje na to da je problem kod imovine javnih funkcionera to što ne postoji sistem kontrole njihovih imovinskih kartona, a svi oni su na početku i na kraju svog mandata dužni da to dostave CIK BiH. Ali, vidjeli smo da se otkrivalo da brojni funkcioneri nisu u svojim imovinskim kartonima navodili sve ono što posjeduju. Problem je, međutim, što ovdje ne postoji sankcija i ne postoji institucija koja to kontroliše. Dakle, mi nemamo uvid u to šta su ti funkcioneri imali na početku, a šta na kraju mandata, i da se vidi da li on može iz svojih realnih prihoda opravdati svoju imovinu. Isto je i za nosioce pravosudnih funkcija. Treba nam jača kontrola. Mi smo predlagali da se imovina ne upisuje na bliske srodnike", rekao je Traljić.