Nakon sudija i tužilaca, BiH tuže i stručni saradnici

Foto: ilustracija

Zahtjev za ocjenu ustavnosti tražila je Dragica Miletić, sudija Suda BiH, koja je u svom zahtjevu, između ostalog, navela da su stručni saradnici u Tužilaštvu BiH u maju 2022. godine podnijeli tužbu protiv BiH radi utvrđivanja diskriminacije i naknade materijalne štete zbog neisplaćivanja naknade na ime odvojenog života. Suština je u tome da stručni saradnici u pravosudnim institucijama koji žive 80 kilometara udaljeni od sjedišta poslodavca nemaju pravo na naknade za smještaj i odvojen život kao što imaju sudije i tužioci.

"S obzirom na to da Zakon o platama i naknadama ne sadrži odredbe o pravu na troškove smještaja i naknadu za odvojen život za stručno osoblje u pravosudnim institucijama BiH, Ustavni sud zaključuje da on nije u skladu sa odredbama Ustava BiH, Protokola broj 12 uz Evropsku konvenciju i člana 26. Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima", navodi se u odluci Ustavnog suda BiH.

Iz zahtjeva za ocjenu ustavnosti vidljivo je da su tužbe stručnih saradnika protiv BiH već počele, a ako je suditi po ranijoj praksi kada je Ustavni sud BiH još 2013. godine odlučio da su sudije i tužioci diskriminisati u odnosu na imenovane i izabrane zvaničnike, za očekivati je da BiH bude preplavljena ovim tužbama.

Podsjećanja radi, sudije i tužioci sa nivoa BiH do sada su naplatili milione KM po osnovu tužbi protiv države BiH, jer kao i ostali izabrani i imenovani zvaničnici ranije nisu imali naknade za topli obrok, prevoz i smještaj. Tužbe sudija i tužilaca uslijedile su nakon što je 2013. godine Ustavni sud BiH odlučio da Zakon o platama i naknadama sudija i tužilaca BiH nije u skladu sa Ustavom BiH, a kasnije je Parlamentarna skupština BiH morala izmijeniti taj zakon i omogućiti sudijama i tužiocima ista prava kao i ostalim zaposlenim u institucijama BiH.

I Ustavni sud Republike Srpske na prekjuče održanoj sjednici donio je odluku da Zakon o platama i naknadama sudija i javnih tužilaca u Republici Srpskoj nije u saglasnosti sa Ustavom Republike Srpske. Sudijama Ustavnog suda Republike Srpske sporno je to što je tim zakonom propisano da se u osnovnu mjesečnu platu uračunava i naknada za topli obrok, čime je zakonodavac učinio nejasnom strukturu ličnih primanja iz radnog odnosa sudije. 

"Ustavni sud je takođe ocijenio da uračunavanje naknade za topli obrok u iznos osnovne plate predstavlja posredno umanjenje ustavom garantovanih plata sudija i to za neodređen iznos te naknade", saopšteno je iz Ustavnog suda Republike Srpske.