Istraživači su prikupili podatke o 1.291 odvojenom zijevanju životinja iz zooloških vrtova i divljine od ukupno 55 vrsta sisara i 46 vrsta ptica. Otkrili su jasnu vezu dužine zijevanja sa veličinom mozga.
"Obišli smo nekoliko zooloških vrtova sa kamerama i čekali. Potrajalo je dosta", kaže Jorg Masen sa Univerziteta u Utrehtu.
Neobično istraživanje moglo bi da popuni neke od rupa u našem razumijevanju zijevanja, poput toga zašto se tačno dešava ili zašto neke životinje, poput žirafa, uopšte ne zijevaju.
"Iako je matrica po kom se zijevanje odigrava uobičajena, dužina zijevanja evoluirala je sa veličinom mozga i brojem neurona", navode naučnici, prenosi RTS.
Štaviše, funkcija zijevanja primjećuje se kod velikog broja vrsta, a njeno evolutivno poreklo može da se prati barem do prvog zajedničkog pretka ptica i sisara, a potencijalno i dalje.
Analiza je sprovedena da bi se testirala hipoteza postavljena 2007. godine da je zijevanje u svojoj suštnici način hlađenja mozga. Zbog toga, životinjama sa većim mozgovima potrebni su duži intervali da bi ih ohladili.
Sličan zaključak je postignut i u studiji 2016. godine, kojom su bili obuhvaćeni sisari uključujući i ljude.
Od 205 slučaja zijevanja kod 24 različite vrste sisara, najkraće su zijevali miševi (0,8 sekundi), a najduže ljudi (i do 6,5 sekundi).
Hit Nedjelje
Kaja Kalas: Stanje u svijetu takvo da je vrijeme da počnemo da pijemo
Popularno
Šifra: Navijač u rezervatu
Mađarski rulet: Gulaš, trikovi i jedan jako ljuti začin
Pratite nas
Putem naših društvenih mreža
Provjerite stanje na graničnim prelazima
