Velika švajcarska banka pred kolapsom, Saudijci odbijaju da im pomognu

Foto: ilustracija

“Odgovor je apsolutno ne, iz mnogo razloga. Navešću najjednostavniji razlog, koji je regulatorni i statutarni. Sada posjedujemo 9.8% banke, ako pređemo iznad 10%, stupaju na snagu svakakva nova pravila, bilo da ih propisuje saudijski regulator, evropski regulator ili švicarski regulator”, rekao je Ammar al-Khudairy za Bloomberg i zaključio: “Nismo skloni ući u novi regulatorni režim”. Slično je rekao Reutersu na marginama konferencije u Saudijskoj Arabiji.

Niz pogrešnih koraka

Nekada veliki igrač na Wall Streetu, Credit Suisse je tokom prošlih nekoliko godina pogođen nizom pogrešnih koraka i propusta u poštovanju propisa koji su naštetili njegovom ugledu kod klijenata i investitora, a nekoliko vodećih direktora koštali su posla.

Klijenti su prošle godine povukli 123 milijarde švajcarskih franaka iz Credit Suissea – uglavnom u četvrtom tromjesečju – a banka je izvijestila o godišnjem neto gubitku od gotovo 7.3 milijarde švajcarskih franaka, najvećem od globalne finansijske krize 2008.

U oktobru je banka krenula s planom radikalnog restrukturisanja koji podrazumijeva otpuštanje 9000 radnika s punim radnim vremenom, izdvajanje investicijske banke i fokusiranje na upravljanje imovinom.

Saudijska nacionalna banka – koja sebe opisuje kao najveću banku u saudijskom kraljevstvu – uložila je 1.5 milijardi dolara od četiri milijarde dolara novog kapitala koji je Credit Suisse prikupio za finansiranje svog remonta.

Al Khudairy je rekao da je zadovoljan restrukturisanjem, dodajući kako ne misli da će švicarskoj banci trebati dodatni novac: “Zadovoljni smo predloženim planom transformacije. To je vrlo jaka banka. Mislim da im neće trebati dodatni novac; njihove brojke su u redu. I rade pod strogim regulatornim režimom u Švicarskoj i drugim zemljama”.

Ali dionice banke pale su u srijedu u Zürichu za gotovo 22%, a cijena osiguranja od rizika bankrota Credit Suissea dosegla je novi rekordan nivo, prema podacima S&P Global Market Intelligencea, prenosi index.hr.

Lančana reakcija

Credit Suisse je odbio komentarisati situaciju. Švajcarska centralna banka takođe je odbila komentarisati, a Evropska centralna banka (ECB) rekla je da “ne može komentarisati pojedinačne banke”. ECB ima indirektnu ulogu u regulisanju Credit Suissea zbog njene prisutnosti u zemljama evrozone kao što su Njemačka, Italija i Španija.

Poniranje se prelilo i na druge evropske bankovne dionice, pri čemu su francuske i njemačke banke poput BNP Paribasa, Societe Generalea, Commerzbanka i Deutsche Banka pale između 8% i 10%. Druga najveća švajcarska banka nastavlja trpiti udarce. U utorak je priznala “materijalnu slabost” u svojim finansijskim izvještajima i ukinula bonuse za glavne direktore.

Credit Suisse je u svom godišnjem izvještaju naveo da “interna kontrola grupe nad finansijskim izvještavanjem nije bila učinkovita” jer nije uspjela adekvatno identifikovati potencijalne rizike za finansijske izvještaje.

Hitan plan

Banka hitno razvija “plan sanacije” kako bi ojačala svoje kontrole.

Govoreći za Bloomberg TV u utorak, izvršni direktor Credit Suissea Ulrich Körner rekao je da je banka u ponedjeljak zabilježila “materijalno dobre priljeve” novca, čak i dok su tržišta bila prestrašena kolapsom Silicon Valley Banka i Signature Banka u Sjedinjenim Američkim Državama.

Odljevi iz banke su se “značajno smanjili” nakon što su klijenti povukli 111 milijardi franaka u tri mjeseca do decembra, dodao je Körner. U svom godišnjem izvještaju banka je rekla da se odljevi nisu zaustavili do kraja prošle godine.

Körner je rekao da je kolaps SVB-a bio “donekle izolovan problem”. Credit Suisse slijedi “materijalno različite i više standarde kada je riječ o kapitalnom finansiranju, likvidnosti i tako dalje”, dodao je direktor.