VUČIĆEV ZAOKRET: Njemačko-francuski plan za Kosovo i sankcije Rusiji idu u paketu

Kad je Srbija u pitanju mjesecima unazad je sva pažnja i domaće i strane javnosti bila na dijalogu s Prištinom i njemačko-francuskom planu za Kosovo. Uvođenje sankcija Rusiji kao da je bilo zaboravljeno, međutim, upravo se ovo pitanje vratilo u fokus na nedavno završenoj Minhenskoj konferenciji za bezbjednost.

Foto: ilustracija

Predjsednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je da je Srbiji snažno zamjereno neuvođenje sankcija Moskvi, a sagovornici portala Nova.rs ocjenjuju da ova dva pitanja najvjerovatnije idu u paketu.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić se 18. februara, drugog dana Minhenske konferencije o bezbjednosti, sastao s visokim predstavnikom Evropske unije za spoljnu politiku i bezbjednost Žozepom Boreljom s kojim je imao, kako je napisao, „otvoren razgovor“ i „pripreme za nastavak dijaloga između Beograda i Prištine“.

„Srbiji je snažno zamjereno neuvođenje sankcija Ruskoj Federaciji“, napisao je Vučić na svom Instagram profilu i tako ponovo vratio ovaj problem u fokus, nakon što je o tome govorio i na sjednici Skupštine Srbije na kojoj je poslanicima govorio o njemačko-francuskom planu za Kosovo.

“Ne znam koliko ćemo izdržati da ne uvedemo sankcije. Nećemo sve dok ne budemo morali“, rekao je Vučić i istakao da naša zemlja već plaća veliku cijenu zbog neuvođenja sankcija Moskvi.

Zašto u ovom trenutku samo Vučić govori o tome?

Link Beograda i Moskve siječe se na Kosovu

Viši istraživač Beogradskog centra za bezbjednosnu politiku Vuk Vuksanović kaže da postoji čitav niz znakova pitanja u vezi sa Vučićevim izjavama.

“U suštini, mislim da je procjena Zapada da se link između Beograda i Moskve sasječe ne na pitanju uvođenja sankcija, već na pitanju Kosova. I zato je nemačko-francuski plan sad toliko aktuelan i zato je i SAD taj plan tako jako podržala. A zašto Vučić sad ponovo govori o nikad većim pritiscima za uvođenje sankcija Rusiji? Za sad mi deluje da su dva moguća razloga”, kaže Vuksanović i dalje navodi:

“Prvi je pokušaj kupovine vremena, čekajući da nemačko-francuski plan za Kosovo propadne u Prištini. A drugi je njegovo balansiranje između Zapada i Rusije. Zapadu nudi priču kako Moskva radi na tome da ga sruši, a Rusiji kako ga Zapad pritiska”, navodi Vuksanović.

Ni korak napred

Direktor Centra savremene politike Nemanja Todorović Štiplija kaže da fokus EU sa sankcija Rusiji nikad nije prestao, samo možda nije bio toliko zastupljen u javnosti.

“Vjerujem da je Borelj na tom sastanku s Vučićem samo ponovio ono mi svi dobro znamo, a to je da se Srbija priključi ostalim državama Evrope koje su uvele sankcije Rusiji. Niko ne traži da Srbija to uradi odmah, otvorena je mogućnost postepenog pridruživanja, ali je evidentno da naša država do sad nije preduzela nijedan korak u tom pravcu”, kaže Štiplija za Nova.rs.

Šta je posljedica tog balansiranja Srbije između Zapada i Moskve?

Još nismo imali situaciju o kojoj je Vučić nedavno govorio, kao što su ukidanje bezviznog režima, izolacija i povlačenje stranih investicija ukoliko ne prihvatimo njemačko-francuski plan, ali je činjenica to da je evropski put Srbije u potpunosti zaustavljen. I to zbog neuvođenja sankcija Rusiji.

Još u oktobru prošle godine evropski komesar za proširenje Oliver Varhelji rekao je da je Srbija ispunila početna mjerila za klaster 3 (konkurentnost i inkluzivni rast) i da je taj klaster tehnički spreman za otvaranje.

Međutim, kako je rekao, odluka o otvaranju i zatvaranju klastera “u rukama je članica” i takve odluke moraju da budu donesene jednoglasno.

“Dozvolite da dodam da bi u trenutnoj situaciji našim članicama bila potrebna jasna posvećenost i direktna podrška Srbije u našim najvažnijim izazovima“, rekao je Varhelji.

Klaster nije otvoren u decembru, a na to gdje je problem ukazao je i izvjestilac za Srbiju u Evropskom parlamentu Vladimir Bilčik. On je u svom Izvještaju o napretku Srbije u 2022. godini istakao da smo jedina država u regionu koja nisu uvele sankcije Rusiji.

„Srbija i dalje odbija da se uskladi sa bilo kakvim restriktivnim mjerama protiv Rusije, i sa velikom većinom deklaracija visokog predstavnika u vezi sa Rusijom i Ukrajinom. Beograd, takođe, održava bliske odnose sa Moskvom, uključujući i prijem visokih ruskih zvaničnika koji su na listi sankcija Evropske unije“, stoji u Bilčikovom izveštaju.

Po svemu sudeći, njemačko-francuski plan za Kosovo i sankcije Rusiji idu u paketu, prenosi nova.rs.