Banjaluka od parkinga zaradila više od 4,5 miliona KM

Foto: Velibor Tripić / Arhiva

Rečeno je ovo za "Nezavisne novine" iz Gradske uprave uz objašnjenje da je jedan dio prihoda ostvaren od naplate parkinga putem SMS poruka, dok je drugi od naplaćivanja putem aparata za naplatu parkinga.

"Grad je u toku cijele prošle godine ostvario prihod od 4.512.000 KM, dok je 2021. godine po istom osnovu zaradio 4.306.712 KM", kazali su iz nadležnog odjeljenja Gradske uprave.

Kada poredimo prošlu i 2021. godinu, vidimo da je prihod povećan za nešto više od 200.000 KM.

Od ukupnog prihoda za parking, putem SMS-a za naplatu parkinga grad je ostvario prihod od 1.766.130 KM.

I ovdje se vidi povećanje u ostvarenom prihodu, s obzirom na to da je putem SMS-a 2021. godine ostvaren prihod od nešto malo preko 1.700.000 KM.

"Putem parking-automata naplaćeno je 1.628.047 KM prošle godine, dok je 2021. godine ostvaren prihod 1.606.179 KM", kazali su iz Gradske uprave.

U gradu je trenutno na raspolaganju oko 5.000 parking-mjesta pod naplatom.

Cijena parkiranja nije se promijenila te iznosi jednu KM za jedan čas zadržavanja u nultoj zoni, dok je maksimalno zadržavanje dva časa. I za jedan čas parkiranja u prvoj zoni potrebno je izdvojiti jednu KM, dok karta za cijeli dan u prvoj zoni košta 5 KM. Cijena parkiranja u drugoj zoni iznosi 0,5 KM ili 3 KM za cijeli dan.

Stanovništvo koje živi u zonama u kojima je uvedena naplata parkiranja može koristiti povlaštenu godišnju kartu koja iznosi 50 KM (oko 4 KM mjesečno).

Cijene parkinga su i dalje nepromijenjene, ali podsjećamo da su iz Gradske uprave najavljivali potencijalno poskupljenje parkinga i to u užem centru grada.

Ovo potencijalno poskupljenje opravdali su razlozima velike gužve u centru te na ovaj način očekuju da se gužve smanje.

"S ciljem smanjenja gužvi, u narednom periodu biće sprovedena stručna analiza koja će uključiti i korekciju cijene parkinga u pojedinim zonama", kazali su iz Gradske uprave.

Naime, grad aktivno radi na projektu urbane mobilnosti koji je usmjeren na čitav koncept osnaživanja alternativnih vidova prevoza, što u krajnjoj liniji znači više korisnika javnog prevoza.