To je, navodi se, odlučilo slovenačko ministarstvo zaštite okoline i prostornog uređenja koje je izdalo saglasnost za produženje rada nuklearke.
U HEP-u ističu da ova odluka "ima stratešku važnost, kako za Hrvatsku elektroprivredu, kao 50-postotnog suvlasnika NEK-a, tako i za ukupan hrvatski energetski sektor, s ekonomskog, energetskog i aspekta zaštite okoline, pogotovo u okolnostima aktualne energetske krize".
Nuklearna elektrana Krško, koja je u rad puštena 1983. godine, prosječno godišnje proizvodi oko 5.6 milijardi kilovatsati električne energije, koja se u podjednakoj srazmjeri dijeli između Hrvatske i Slovenije. To znači da nuklerka godišnje pokriva oko 20 posto potreba Slovenije i oko 16 posto potreba Hrvatske za električnom energijom.
U HEP-u ističu da je u 2022. hrvatski dio proizvodnje iz elektrane iznosio 2.65 TWh, što je činilo 14.42 posto ukupno raspoložive električne energije u Hrvatskoj. Tokom ove godine očekuje se da nuklerka proizvede više od šest milijardi kWh električne energije.
Sam postupak dobijanja saglasnosti bio je, navodi se, dug i izuzetno složen. U izradi dokumentacije, analiza i stručnih ocjena, kao i izradi procjene uticaja na okolinu, učestvovale su brojne naučne institucije iz Hrvatske i Slovenije, a provedena je i prekogranična procjena uticaja na okolinu susjednih država - Hrvatskom, Italijom, Mađarskom, Austrijom te dodatno i Njemačkom.
Prema dostupnim informacijama, piše list, osim saglasnosti vezano za zaštitu okoline, uslov za produžetak rada nuklerke bio je i uspješan završetak modernizacije i povećanja bezbjednosti elektrane, koji je ispunjen zaključenjem Programa modernizacije nuklearne bezbjednosti.
Hit Nedjelje
Kaja Kalas: Stanje u svijetu takvo da je vrijeme da počnemo da pijemo
Popularno
Šifra: Navijač u rezervatu
Mađarski rulet: Gulaš, trikovi i jedan jako ljuti začin
Pratite nas
Putem naših društvenih mreža
Provjerite stanje na graničnim prelazima