Inflacija i sukobi uspavljuju ekonomiju u BiH, BDP usporava

Foto: Ilustracija

Stručnjaci smatraju da u 2023. godini možemo očekivati neznatan rast BDP-a, a takvo usporavanje ekonomije, pored ukrajinske krize, svakako je posljedica borbe protiv inflacije.

Svjetska banka, na bazi procjena, izvještava da je ekonomski rast u Evropi i centralnoj Aziji usporio na 0,2 odsto u 2022. godini zbog sukoba Rusije i Ukrajine, a da je to od izuzetne važnosti za BiH zbog činjenice da je Evropska unija (EU) najznačajniji spoljnotrgovinski partner za BiH.

Baveći se ekonomskim prognozama za ovu godinu, predstavnici Svjetske banke podsjećaju da je BDP u 2022. godini u BiH imao realni rast za četiri odsto u odnosu na 2021. godinu, što je, prema rezultatima, manje nego godinu ranije.

"Pretpostavlja se da će BDP u BiH imati tendenciju rasta i u 2023. i 2024. godini, ali manju nego prethodnih godina. BDP će u 2023. imati porast od 2,5 odsto u odnosu na 2022, a u 2024. će imati porast od tri odsto u odnosu na 2023", navode iz Svjetske banke, odakle podsjećaju da je BDP u BiH u 2021. godini u odnosu na 2020. nominalno bio veći za 12,8 odsto, dok je realni rast iznosio 7,5 odsto.

Ekonomista Ermin Cero kaže da su se privreda i ekonomija u BiH dobro oporavile u prvoj polovini prošle godine, ali da je u drugoj polovini došlo do usporavanja ekonomije. Dalje smanjenje rasta, ističe, očekuje se i u naredne dvije godine.

"Po nekim konzervativnijim projekcijama od ovih koje ste naveli, očekivani rast je samo 1-1,5%", kaže Cero.

Ne baš dobre procjene kada je u pitanju EU, navodi on, nisu dobra vijest za BiH, jer je bh. ekonomija usko vezana za evrozonu.

"Međutim, to usporavanje ekonomije je sigurno posljedica borbe protiv inflacije, tako da se može očekivati i pad inflacije i njeno vraćanje na neke prosječne vrijednosti, naravno ne već u ovoj, ali u narednih nekoliko godina", kazao je Cero za "Nezavisne novine".

Stručnjaci naglašavaju da je BDP u protekloj godini imao rast najviše zahvaljujući uspješnoj ljetnoj i produženoj zimskoj sezoni 2021/22, a što je imalo uticaj na BDP, prije svega hotelijerstva.

"Ne treba zanemariti uticaj kompanija u segmentu IT-a i komunikacija, a koje su takođe zabilježile rast", kaže ekonomista Siniša Pepić.

On ističe da je nezahvalno prognozirati kretanje BDP-a u 2023. godini.

"Ukoliko se za EU kao najvažnije izvozno tržište za bh. preduzeća značajno smanjuju prognoze i predviđa tehnička recesija, a što najviše zavisi od situacije u i oko Ukrajine, to će zasigurno proizvesti negativan uticaj i na BiH. Zimska sezona nam je propala, Evropa će se potruditi da rješenje nađe u domaćoj privredi na način da im pruže podršku kako bi proizveli ono što bi inače uvezli iz BiH, tako da ne bih bio toliko optimističan po pitanju prognoza za 2023. Najbolje rješenje jeste snažna podrška domaćem privredniku da postigne što veći stepen vertikalne integracije proizvodnje, što treba da rezultira supstitucijom uvoza, tj. povećanjem ponude domaćih proizvoda na tržištu nauštrb onih iz uvoza", pojašnjava Pepić.

Privrednici, sa druge strane, gaje optimizam.

Pero Ćorić, direktor Privredne komore Republike Srpske, kaže za "Nezavisne" da je vrlo značajno što su budžetom za ovu godinu predviđena značajna sredstva za poljoprivrednu proizvodnju i prehrambenu industriju u Srpskoj.

"Treba očekivati veću pomoć za proizvođače, jer su prihodi u budžetu i po osnovu PDV-a i drugih poreza u porastu. Moramo se postaviti da ciljevi budu optimistični, a da se ne postavimo tako da ako bude loša godina, da smo to unaprijed znali. Jer, bolje je postaviti malo više ciljeve i onda prema tim ciljevima postaviti malo bolje mjere", naglašava Ćorić.

On je uvjeren da će u Evropi doći do određene stabilizacije, prije svega kada je u pitanju energetska kriza i da će EU uspjeti da obuzda inflaciju, što će direktno koristiti BiH.