Strožije kontrole na granicama od 1. januara: Šta se neće smjeti unositi u Hrvatsku?

Foto: Ilustracija

Međutim, prema schengenskim pravilima državljani trećih zemalja, dakle i BiH, u Hrvatskoj mogu boraviti kratkotrajno, ako ispunjavaju sve propisane uslove, u trajanju najviše do 90 dana unutar razdoblja od 180 dana.

Ako je osoba na schengenskom prostoru boravila 90 dana, mora napustiti taj prostor, a dužina prethodnog boravka računa se za razdoblje 180 dana koje prethodi svakom danu boravka. Tako na primjer, ako je osoba u proteklih kalendarskih 180 dana boravila 45 dana na schengenskom prostoru, ona može na području bilo koje države EU-a boraviti još 45 dana, pojašnjavaju iz MUP-a RH.

Vrijeme boravka se računa pomoću takozvanog schengenskog kalkulatora. U schengenski kalkulator se upisuju svi datumi ulaska i izlaska iz Republike Hrvatske prema graničnim štambiljima otisnutim u pasošu u prethodnih 180 dana, prenosi UNA.

Za vrijeme kratkotrajnog boravka državljanin treće zemlje mora imati prijavljen smještaj. Međutim, brojni BH državljani imaju vikendice na moru na makarskom i pelješkom području. Često putuju preko granice pa im nova schengenska pravila nisu najbolje sjela.

“Razumijem da je Hrvatska u Evropskoj uniji, ali trebalo bi primjenjivati drugačija pravila prema onima koji imaju nekretnine u Hrvatskoj. Zašto sedam eura na granici”, rekla je jedna državljanka BiH koja ima vikendicu u Gradcu.

Za razliku od ETIASA koji je za sada ostao samo na papiru, schengenska pravila prometa robe i putnika su puno stroža i zasigurno će se primjenjivati na međunarodnim graničnim prijelazima, piše Slobodna Dalamacija.

Šta se mijenja na ovim prijelazima od prvog dana Nove godine i što građani koji svakodnevno prelaze granicu između Hrvatske i BiH, bilo da idu u školu, na posao ili doktoru mogu očekivati od novih pravila?

Generalno gledano, kontrole putnika koji dolaze iz trećih zemalja će biti detaljnije. Međutim, većinu tih dnevnih migracija čine hrvatski državljani koji žive s druge strane granice u BiH pa za njih ne bi trebalo biti značajnijih promjena prilikom prelaska državne granice i ulaska u RH.

Svi hrvatski državljani koji prebivaju izvan EU prostora tretiraju se kao državljani Evropske unije i prema njima se primjenjuju “blaža” pravila kontrole. Osim toga, svi prijelazi za pogranični promet s BiH ostaju i dalje u funkciji i na njihov status ne utječu schengenska pravila. To je veliko olakšanje za lokalne stanovnike u pograničnom pojasu od pet kilometara koji za ulazak u RH koriste pogranične propusnice.

Što se tiče unosa u RH različitih roba i hrane iz primjerice BiH tu se ništa nije promijenilo sa ulaskom u Schengen. I dalje su zabranjeni meso i mliječni proizvodi. Međutim, može se unijeti ograničena količina voća i povrća te jaja, proizvoda od jaja i meda.

Dopuštene su i ograničene količine ribe i ribljih proizvoda.

Tako se preko granice bez ikakvih problema možete prenijeti do 20 kilograma, svježe, osoljene, očišćene, sušene ili kuhane ribe, kozica, rakova, dagnji i kamenica, 125 grama kavijara dok je zabranjeno unijeti jednu paštetu ili 10 dekagrama salame, mlijeko u tetrapaku ili jogurt. I ostali mliječni proizvodi, sir, vrhnje, maslac su na strogoj zabrani.

Dopušteno je legalno unijeti u RH tek do dva kilograma mlijeka u prahu ili hrane za bebe, isto toliko hrane za kućne ljubimce, meda ili jaja.

Što se tiče bilja, biljnih proizvoda, voća i povrća u RH se za osobnu potrošnju mogu unijeti samo tropsko voće: banane, ananas, datulje, durian i kokos. Unos zemlje i supstrata za sadnju kao i sadnica vinove loze, citrusa i sjemenskog krumpira je zabranjeno.

Krompir, rezano cvijeće, lukovice i gomolji, mrkva, cikla, celer rotkvica, kupus, cvjetača, kelj, zelena salata, radič, endivija, đumbir, šafran, kurkuma, rajčice, jabuke, kruške, dinje i lubenice mogu se unijeti u RH iz trećih zemalja samo uz podnošenje fitosanitarnog certifikata kojega je izdalo nadležno tijelo zemlje iz koje se povrće uvozi.

U RH se može legalno unijeti 40 cigareta, 20 cigarilosa, 50 grama duvana, 10 mililitara e tekućine, četiri litra vina, 16 litara piva, 10 litara goriva u prenosivom spremniku te dvije litre alkoholnog pića.

Osim toga, putnici koji u svom prtljagu nose gotovinu u iznosu od 10.000 evra ili više obavezni su to prijaviti carinskom službeniku. Takođe su dužni prijaviti i kućnog ljubimca koji mora imati veterinarski certifikat ili pasoš.