Banke ne znaju šta će s viškom novca

Foto: Ilustracija

"Na svu sreću oni su za sedam odsto povećani od strane privrednih subjekata, tako da je na kraju došlo do rasta depozita u bankama", navodi on.

Kada je u pitanju naredna godina, Kutle pojašnjava da će sudbina BiH i dalje biti u vezi sa evropskom, pogotovo zbog vezanosti marke za evro, navodeći da slabljenjem evra automatski slabi i marka.

"Sve dok se ne smiri situacija u vezi sa Ukrajini te Evropa i Amerika prestanu sa štampanjem novca, neće biti dobro. Mi smo premali i nerazvijeni, previše toga uvozimo, premalo izvozimo. Ipak, ključna stvar biće koliko će nove vlasti uspjeti da stvore jedno povoljnije političko okruženje za inostrane investicije", poručio je Kutle.

Loši alati

Komentarišući posljednje poteze FED-a koji je nedavno podigao referentnu kamatnu stopu na najviši nivo u posljednjih 15 godina, te ECB-a koji je sve to pratio, dižući ključnu stopu sa 1,5 na dva odsto, Kutle kaže da ovi monetarni alati “ne mogu piti vode” i nisu efikasni u “obaranju” inflacije.

"Ona je posljedica enormnog štampanja novca u nekom prethodnom periodu, što je moralo doći na naplatu. Naravno sve to je podgrijano ratom u Ukrajini i energetskom krizom. Da zaključim, samo ovim monetarnim alatom je nemoguće suzbiti ovu inflaciju. Vjerovatno i zbog toga sada ECB najavljuje da će ograničiti puštanje novog novca u opticaj. Manje novca, znači i manje cijene", navodi Kutle.