Praznici na dan 2. decembar/prosinac
- Međunarodni dan ukidanja ropstva.
- Dan grada Osijeka.
- Dan državnosti u Ujedinjenim Arapskim Emiratima.
Događaji na dan 2. decembar/prosinac
1254.-Kralj Sicilije Mafred pobedio u bici kod Fođe papsku vojsku i zadržao svoje kraljevstvo.
1804.-Papa Pije VII u Parizu krunisao Napoleona Bonapartu za cara Francuske.
1805.-Napoleon u bici kod Austerlica, poznatoj kao „bitka tri cara“, sa 75.000 vojnika pobedio rusku i austrijsku vojsku, koje su izgubile 70.000 od 95.000 ljudi.
1823.-Predsednik SAD James Monroe u Kongresu SAD objavio dokument, Monroovu doktrinu, kojim je proklamovana izolacionistička politika SAD. U tom trenutku usmerena protiv intervencionističkih namera Svete alijanse evropskih sila prema bivšim španskim i portugalskim kolonijama u Južnoj Americi, ta politika kasnije pod geslom „Amerika Amerikancima“ dobila jako nacionalno obeležje.
1848.-Austrijski car Ferdinand I abdicirao u korist Franca Jozefa I.
1852.-U Francuskoj proglašeno Drugo carstvo s carem Šarlom Lujem Napoleonom III Bonapartom.
1859.-Izvršena smrtna kazna vješanjem nad Johnom Brownom, američkim borcem za ukidanje crnačkog ropstva, što je dovelo do zaoštravanja borbe između abolicionista i robovlasnika uoči Američkog građanskog rata (1861-1865).
- -Američki pronalazač King Kemp Džilet patentirao prvi nožić za brijanje s dvostrukom oštricom.
1942.-Na univerzitetu u Čikagu, gde su nuklearni fizičari predvođeni Enrikom Fermijem radili na tajnom projektu izrade atomske bombe, prvi put demonstrirana nuklearna lančana fisija.
- -Zvanično počeo sa radom Univerzitet u Sarajevu.
1950.-Odlukom Ujedinjenih nacija bivša italijanska kolonija Eritreja ušla u sastav Etiopije kao autonomna oblast.
1954.-Senat SAD izrekao javni prekor senatoru Džozefu Mekartiju zbog njegovog svirepog ponašanja tokom istržnog postupka protiv hiljada ljudi koji su bili osumnjičeni da su komunisti.
1956.-Fidel Castro, s manjom grupom kubanskih revolucionara, iskrcao se na Kubu i počeo borbu koja je okončana rušenjem diktatorskog Batistinog režima.
1971.-Sovjetski vasionski brod bez ljudske posade “Mars III” spustio se na Mars.
1971.-Od šest emirata u Persijskom zalivu, Abu Dabija, Dubaija, Šardže, Adžmana, Uma al Kajvajna i Fudžajre osnovana federacija Ujedinjenih Arapskih Emirata. U februaru 1972. Federaciji se pridružio i Ras al Kajma.
1972.-U požaru koji je izbio tokom muzičkog festivala u južnokorejskom glavnom gradu Seulu poginulo najmanje 50 osoba.
1982.-Hirurg Vilijam de Vris na klinici Univerziteta Utah u američkom gradu Solt Lejk Siti primenio prvo veštačko srce od poliuretana. Pacijent, penzionisan zubar Barni Klark, živeo s tim srcem 112 dana.
1990.-Posle ujedinjenja Nemačke, koalicija desnog centra kancelara Helmuta Kola odnela ubedljivu pobedu na prvim svenemačkima izborima od 1932.
1993.-U pucnjavi, prilikom pokušaja hapšenja, kolumbijska policija ubila šefa medeljinskog kartela kokaina Pabla Escobara.
1994.-Filipinski feribot s više od 600 putnika potonuo u Manilskom zalivu posle sudara s teretnim brodom. Život izgubilo 140 osoba.
1998.-SFOR u Bijeljini uhapsio Radoslava Krstića, aktivnog generala Vojske Republike Srpske, i predao ga Međunarodnom sudu za ratne zločine u Hagu. Haški sud optužio Krstića za genocid nad bosanskim muslimanima u Srebrenici 1995. i osudio ga 2. avgusta 2001. na 46 godina zatvora.
2001.-Najveća energetska kompanija u SAD, korporacija Enron, podnela molbu njujorškom sudu za zaštitu od bankrota. To je bio najveći bankrot u istoriji SAD, a izazvao je veliki udar na finansijskim tržištima širom sveta.
2003.-Tribunal u Hagu izrekao kaznu od 27 godina zatvora Momiru Nikoliću, prvom oficiru VRS koji je priznao krivicu za učešće u ubistvu preko 7.000 Bošnjaka u Srebrenici u leto 1995.
Rođeni na dan 2. decembar/prosinac
1714.-Rođen Jeremijaš Šoštarić, hrvatski pisac iz Gradišća.
1859.-Rođen francuski slikar Georges Seurat, osnivač škole neoimpresionista i novog slikarskog poentizma.
1885.-Rođen George Richards Minot, američki liječnik i nobelovac.
1907.-Rođen Ismet Mujezinović, jedan od najvećih bosanskohercegovačkih slikara.
1923.-Rođena Marija Kalas (grč. Μαρία Καλογεροπούλου, engl. Maria Callas), pravo ime Marija Ana Sofija Sesilija Kalogeropulos, grčka operska pjevačica.
1930.-Rođen Vlatko Pavletić, hrvatski akademik.
1930.-Rođen Zlatko Tomičić, hrvatski književnik i publicist.
1932.-Rođen Serđo Boneli (ital. Sergio Bonelli), italijanski strip-scenarist i izdavač.
1935.-Rođen Ljubomir Simović, dramski pisac, pjesnik, romansijer, prevodilac, redovni član Srpske akademije nauka i umjetnosti.
1944.-Rođen Ibrahim Rugova (alb. Ibrahim Rugova), albanski separatista, intelektualac i političar, prvi predsednik Demokratske lige Kosova i samoproglašene „Republike Kosovo”.
1946.-Rođen Đovani „Đani“ Versače (ital. Giovanni „Gianni“ Versace), italijanski modni kreator.
1948.-Rođen Antonjin Panenka, češki fudbalski reprezentativac.
1953.-Rođena Ana Lovrin, hrvatska političarka.
1954.-Rođen Dan Butler, američki glumac.
1962.-Rođen Vlado Bučkovski, makedonski političar.
- -Rođena Lusi Aleksis Lu (engl. Lucy Alexis Liu, trad. kin. 劉玉玲, pin. Liú Yùlíng), američka glumica.
1971.-Rođen Francesco Toldo, talijanski nogometni reprezentativac.
1973.-Rođena Monika Seleš, jugoslavenska, a kanije američka teniserka.
1973.-Rođen Jan Ulrih (njem. Jan Ullrich), njemački biciklista.
1978.-Rođena Nelly Furtado, kanadska pjevačica portugalskog podrijetla.
1980.-Rođen Damir Burić, hrvatski vaterpolist.
- -Rođena Britni Džin Spirs (engl. Britney Jean Spears), američka pop-pjevačica.
1981.-Rođen Danijel Pranjić, hrvatski fudbalski reprezentativac.
Umrli na dan 2. decembar/prosinac
1547.-Umro Hernán Cortés, španski osvajač.
1814.-Umro Donasjen Alfons Fransoa (franc. Donatien Alphonse François), poznatiji kao Markiz de Sad (franc. marquis de Sade), francuski aristokrata i književnik. U svoje vrijeme je bio poznat po seksualnim skandalima, a kasnije po opisima specifičnih seksualnih fantazija kao i mračnim stranama ljudske ličnosti.
1859.-Ubijen Džon Braun, američki borac za ukidanje crnačkog ropstva.
1885.-Umro Ivan Vončina, hrvatski političar.
1969.-Umro Kliment Jefremovič Vorošilov (rus. Климе́нт Ефре́мович Вороши́лов), sovjetski vojni komandant i političar.
1981.-Umro Dr Hugo Klajn, Šekspirolog.
1990.-Umro Aaron Copland, američki skladatelj i dirigent, dobitnik Pulitzerove nagrade za balet.
1993.-Ubijen Pablo Emilio Eskobar Gavirija (šp. Pablo Emilio Escobar Gaviria), kolumbijski „kralj“ droge. Časopis Forbes 1989. godine proglasio ga je sedmim najbogatijim čovjekom na svijetu.
2004.-Umrla Dame Alicia Markova, jedna od najslavnijih balerina dvadesetog vijeka, koja je osnovala i vodila Engleski nacionalni balet.
2009.-Umro Vjekoslav Šutej, hrvatski dirigent.
2011.-Umro Pavle "Pavo" Jurina, jugoslovenski i hrvatski rukometaš.
Sveci pravoslavne crkve na dan 2. decembar/prosinac
-Sveti Prorok Avdija.
-Prepodobni Varlam i Joasaf.
-Sveti mučenik Iliodor.
-Sveti mučenik Varlam.
-Sveti mučenici Antim, Talelej, Hristofor, Efimija i deca njihova i sveti Panharije.
- Sveti mučenik Agapije.
- Sveti prepodobni Varlam pečerski.
-Sveti prepodobni Ilarion čudotvorac.
-Sveti mučenik Aza čudotvorac.
-Sveti prepodobni Simon.
-Svetih dvanaest mučenika.
-Svete mučenice supruga i ćerke eparha Akvilina.
-Svetih sto pedeset mučenika vojnika.
Hit Nedjelje
Kaja Kalas: Stanje u svijetu takvo da je vrijeme da počnemo da pijemo
Popularno
Šifra: Navijač u rezervatu
Mađarski rulet: Gulaš, trikovi i jedan jako ljuti začin
Mladić iz Banjaluke poginuo u saobraćajnoj nesreći, oglasilo se OJT
Pratite nas
Putem naših društvenih mreža
Provjerite stanje na graničnim prelazima