Na današnji dan ubijen Pablo Eskobar, narko-bos sa Forbsove liste najbogatijih ljudi na svijetu

Izvor: Centralni Portal

Pregled dana, Kultura 02.12.2022, 08:58

Bio je poznat po brutalnosti, a u danu bi zaradio 400 milijuna kuna: Uživao je i u 'zatvoru'

Na današnji dan ubijen Pablo Eskobar, narko-bos sa Forbsove liste najbogatijih ljudi na svijetu
Foto: Centralni Portal

Praznici na dan 2. decembar/prosinac

- Međunarodni dan ukidanja ropstva.

- Dan grada Osijeka.

- Dan državnosti u Ujedinjenim Arapskim Emiratima.

 

Događaji na dan 2. decembar/prosinac

1254.-Kralj Sicilije Mafred pobedio u bici kod Fođe papsku vojsku i zadržao svoje kraljevstvo.

1804.-Papa Pije VII u Parizu krunisao Napoleona Bonapartu za cara Francuske.

1805.-Napoleon u bici kod Austerlica, poznatoj kao „bitka tri cara“, sa 75.000 vojnika pobedio rusku i austrijsku vojsku, koje su izgubile 70.000 od 95.000 ljudi.

1823.-Predsednik SAD James Monroe u Kongresu SAD objavio dokument, Monroovu doktrinu, kojim je proklamovana izolacionistička politika SAD. U tom trenutku usmerena protiv intervencionističkih namera Svete alijanse evropskih sila prema bivšim španskim i portugalskim kolonijama u Južnoj Americi, ta politika kasnije pod geslom „Amerika Amerikancima“ dobila jako nacionalno obeležje.

1848.-Austrijski car Ferdinand I abdicirao u korist Franca Jozefa I.

1852.-U Francuskoj proglašeno Drugo carstvo s carem Šarlom Lujem Napoleonom III Bonapartom.

1859.-Izvršena smrtna kazna vješanjem nad Johnom Brownom, američkim borcem za ukidanje crnačkog ropstva, što je dovelo do zaoštravanja borbe između abolicionista i robovlasnika uoči Američkog građanskog rata (1861-1865).

  1. -Američki pronalazač King Kemp Džilet patentirao prvi nožić za brijanje s dvostrukom oštricom.

1942.-Na univerzitetu u Čikagu, gde su nuklearni fizičari predvođeni Enrikom Fermijem radili na tajnom projektu izrade atomske bombe, prvi put demonstrirana nuklearna lančana fisija.

  1. -Zvanično počeo sa radom Univerzitet u Sarajevu.

1950.-Odlukom Ujedinjenih nacija bivša italijanska kolonija Eritreja ušla u sastav Etiopije kao autonomna oblast.

1954.-Senat SAD izrekao javni prekor senatoru Džozefu Mekartiju zbog njegovog svirepog ponašanja tokom istržnog postupka protiv hiljada ljudi koji su bili osumnjičeni da su komunisti.

1956.-Fidel Castro, s manjom grupom kubanskih revolucionara, iskrcao se na Kubu i počeo borbu koja je okončana rušenjem diktatorskog Batistinog režima.

1971.-Sovjetski vasionski brod bez ljudske posade “Mars III” spustio se na Mars.

1971.-Od šest emirata u Persijskom zalivu, Abu Dabija, Dubaija, Šardže, Adžmana, Uma al Kajvajna i Fudžajre osnovana federacija Ujedinjenih Arapskih Emirata. U februaru 1972. Federaciji se pridružio i Ras al Kajma.

1972.-U požaru koji je izbio tokom muzičkog festivala u južnokorejskom glavnom gradu Seulu poginulo najmanje 50 osoba.

1982.-Hirurg Vilijam de Vris na klinici Univerziteta Utah u američkom gradu Solt Lejk Siti primenio prvo veštačko srce od poliuretana. Pacijent, penzionisan zubar Barni Klark, živeo s tim srcem 112 dana.

1990.-Posle ujedinjenja Nemačke, koalicija desnog centra kancelara Helmuta Kola odnela ubedljivu pobedu na prvim svenemačkima izborima od 1932.

1993.-U pucnjavi, prilikom pokušaja hapšenja, kolumbijska policija ubila šefa medeljinskog kartela kokaina Pabla Escobara.

1994.-Filipinski feribot s više od 600 putnika potonuo u Manilskom zalivu posle sudara s teretnim brodom. Život izgubilo 140 osoba.

1998.-SFOR u Bijeljini uhapsio Radoslava Krstića, aktivnog generala Vojske Republike Srpske, i predao ga Međunarodnom sudu za ratne zločine u Hagu. Haški sud optužio Krstića za genocid nad bosanskim muslimanima u Srebrenici 1995. i osudio ga 2. avgusta 2001. na 46 godina zatvora.

2001.-Najveća energetska kompanija u SAD, korporacija Enron, podnela molbu njujorškom sudu za zaštitu od bankrota. To je bio najveći bankrot u istoriji SAD, a izazvao je veliki udar na finansijskim tržištima širom sveta.

2003.-Tribunal u Hagu izrekao kaznu od 27 godina zatvora Momiru Nikoliću, prvom oficiru VRS koji je priznao krivicu za učešće u ubistvu preko 7.000 Bošnjaka u Srebrenici u leto 1995.

 

Rođeni na dan 2. decembar/prosinac

1714.-Rođen Jeremijaš Šoštarić, hrvatski pisac iz Gradišća.

1859.-Rođen francuski slikar Georges Seurat, osnivač škole neoimpresionista i novog slikarskog poentizma.

1885.-Rođen George Richards Minot, američki liječnik i nobelovac.

1907.-Rođen Ismet Mujezinović, jedan od najvećih bosanskohercegovačkih slikara.

1923.-Rođena Marija Kalas (grč. Μαρία Καλογεροπούλου, engl. Maria Callas), pravo ime Marija Ana Sofija Sesilija Kalogeropulos, grčka operska pjevačica.

1930.-Rođen Vlatko Pavletić, hrvatski akademik.

1930.-Rođen Zlatko Tomičić, hrvatski književnik i publicist.

1932.-Rođen Serđo Boneli (ital. Sergio Bonelli), italijanski strip-scenarist i izdavač.

1935.-Rođen Ljubomir Simović, dramski pisac, pjesnik, romansijer, prevodilac, redovni član Srpske akademije nauka i umjetnosti.

1944.-Rođen Ibrahim Rugova (alb. Ibrahim Rugova), albanski separatista, intelektualac i političar, prvi predsednik Demokratske lige Kosova i samoproglašene „Republike Kosovo”.

1946.-Rođen Đovani „Đani“ Versače (ital. Giovanni „Gianni“ Versace), italijanski modni kreator.

1948.-Rođen Antonjin Panenka, češki fudbalski reprezentativac.

1953.-Rođena Ana Lovrin, hrvatska političarka.

1954.-Rođen Dan Butler, američki glumac.

1962.-Rođen Vlado Bučkovski, makedonski političar.

  1. -Rođena Lusi Aleksis Lu (engl. Lucy Alexis Liu, trad. kin. 劉玉玲, pin. Liú Yùlíng), američka glumica.

1971.-Rođen Francesco Toldo, talijanski nogometni reprezentativac.

1973.-Rođena Monika Seleš, jugoslavenska, a kanije američka teniserka.

1973.-Rođen Jan Ulrih (njem. Jan Ullrich), njemački biciklista.

1978.-Rođena Nelly Furtado, kanadska pjevačica portugalskog podrijetla.

1980.-Rođen Damir Burić, hrvatski vaterpolist.

  1. -Rođena Britni Džin Spirs (engl. Britney Jean Spears), američka pop-pjevačica.

1981.-Rođen Danijel Pranjić, hrvatski fudbalski reprezentativac.

 

Umrli na dan 2. decembar/prosinac

1547.-Umro Hernán Cortés, španski osvajač.

1814.-Umro Donasjen Alfons Fransoa (franc. Donatien Alphonse François), poznatiji kao Markiz de Sad (franc. marquis de Sade), francuski aristokrata i književnik. U svoje vrijeme je bio poznat po seksualnim skandalima, a kasnije po opisima specifičnih seksualnih fantazija kao i mračnim stranama ljudske ličnosti.

1859.-Ubijen Džon Braun, američki borac za ukidanje crnačkog ropstva.

1885.-Umro Ivan Vončina, hrvatski političar.

1969.-Umro Kliment Jefremovič Vorošilov (rus. Климе́нт Ефре́мович Вороши́лов), sovjetski vojni komandant i političar.

1981.-Umro Dr Hugo Klajn, Šekspirolog.

1990.-Umro Aaron Copland, američki skladatelj i dirigent, dobitnik Pulitzerove nagrade za balet.

1993.-Ubijen Pablo Emilio Eskobar Gavirija (šp. Pablo Emilio Escobar Gaviria), kolumbijski „kralj“ droge. Časopis Forbes 1989. godine proglasio ga je sedmim najbogatijim čovjekom na svijetu.

2004.-Umrla Dame Alicia Markova, jedna od najslavnijih balerina dvadesetog vijeka, koja je osnovala i vodila Engleski nacionalni balet.

2009.-Umro Vjekoslav Šutej, hrvatski dirigent.

2011.-Umro Pavle "Pavo" Jurina, jugoslovenski i hrvatski rukometaš.

 

Sveci pravoslavne crkve na dan 2. decembar/prosinac

-Sveti Prorok Avdija.

-Prepodobni Varlam i Joasaf.

-Sveti mučenik Iliodor.

-Sveti mučenik Varlam.

-Sveti mučenici Antim, Talelej, Hristofor, Efimija i deca njihova i sveti Panharije.

- Sveti mučenik Agapije.

- Sveti prepodobni Varlam pečerski.

-Sveti prepodobni Ilarion čudotvorac.

-Sveti mučenik Aza čudotvorac.

-Sveti prepodobni Simon.

-Svetih dvanaest mučenika.

-Svete mučenice supruga i ćerke eparha Akvilina.

-Svetih sto pedeset mučenika vojnika.



Podijelite vijest: