BANJALUKA: Umjesto na maternjem mališan progovorio na engleskom jeziku

Foto: Pixabay

Šta najviše utiče na artikulaciju dječijih glasova govorila je za "Centralni portal" Svetlana Bundalo-Matić MTC logoped defektolog.

„Postoji više uzroka zbog čega djeca ne izgovaraju ispravno glasove. Zavisi da li postoji anatomsko- morfološka devijacija, oslabljene mišićne strukture organa za govor i socijalno okruženje u kojem dijete uči da priča. Takođe, govor djeteta zavisi i od sredine u kojoj odrasta i koliko je sredina motivaciona za dijete kao i to koliko se posvećuje vremena da se bavi govorom djeteta“, započinje priču Svetlana Bundalo-Matić MTC logoped defektolog.

Osvrnula se na prošlost gdje su živjele mnogobrojne porodice te dodala da posvećenost djeci nije bila kao danas, a ipak djeca nisu imala toliko problema u govoru. Upravo zbog toga je potrebna prirodna stimulacija razvoja govora i jezika.

Kako objašnjava logoped, roditelji neispratvno i brzo govore što dječiji mozak koji je u razvoju ne može da isprati što dovodi do problema u artikulaciji. Zato djeca sve ćešće imaju problema sa izgovorom, neispravno izgovaraju riječi ili ne mogu uopšte da izgovore pojedine glasove.

„Ako ne mogu da izgovaraju glasove onda nisu dovoljno razvijene mišićne strukture, a to su logomotorni obrasci jer se djeca dugo hrane kašicama. Ne razvijaju govorne organe žvakanjem te je jako bitno da dijete što prije počnu žvakati hranu kako se ne bi umrtvio govorni aparat“, objašnjava logoped defektolog.

Prema istraživanju koje je rađeno prilikom upisa prvačića u Osnovnoj školi ’Branko Ćopić’ prije petnaestak godina, troje do petoro djece nije pravilno izgovaralo glasove što je iznosilo 50 odsto neispravnog govora. Unazad tri godine ponovo je rađeno istraživanje u istoj školi te se broj povećao na 80 odsto.

 „Svjetska zdravstvena organizacija će morati mijenjati postavljene standrde za ispravnost govora do određene dobi. Prije je bilo do pet godina da bude završen i jezički govor, a sada se pomijera na šest – sedam godina. Krajnja granica za ispravljanje govora je devet godina“, navodi Bundalo-Matić.

Posebno se osvrnula na savremeni stil života i istakla da je u svemu potrebno imati mjeru, pa i u vremenu provedenom ispred televizora, te uz mobilni telefon. Ona smatra da djeca moraju biti u skladu sa tokovima savremenog društva i zato im ne treba braniti korišćenje modernih tehnologija, jer veliki broj djece tako nauči strani jezik.

Kako saznaje "Centralni portal", u Banjaluci je zabilježen zanimljiv "slučaj". U pitanju je dječak koji je umjesto na maternjem progovorio na stranom jeziku. Dječak ima pet godina, a od treće godine ide kod logopeda kako bi savladao srpski jezik.

Logoped tu pojavu komentariše kao uobičajnu, smatrajući da je dječak vjerovatno veći dio vremena provodio uz mobilni telefon gledajući crtane filmove na stranom jeziku.

Zbog ubrzanog načina života i rasta inflacije, roditelji su prinuđeni da vrijeme provedeno sa njihovim mališanima svode na minimum, što se svakako odražava na njihovo zdravlje i mentalno fizičke sposobnosti budući da su u fazi razvoja.  Zato redakcija "Centralnog portala" apeluje na sve roditelje da što više razgovaraju sa svojom djecom i ako primijete bilo kakve nepravilnosti da se čim prije obrate stručnim licima.

Mirjana Jokanić